Sunčani sat je jedan od dragulja Muzeja Srema, smeštenog u Sremskoj Mitrovici, i predstavlja deo bogate istorije nekadašnje rimske provincije Sirmijum. U lapidarijumu muzeja, posetioci mogu videti izuzetnu kolekciju kamenih nadgrobnih spomenika, miljokaza i sarkofaga, starih više od 1.500 godina, koje nose zanimljive priče iz rimskog doba.

Sunčani Sat: Simbol Proticanja Vremena

Sunčani sat datira iz perioda pre 100 godina p.n.e. i veruje se da je otkriven kada su meštani kopali bunar. Ovaj mauzolej bio je deo nadgrobne konstrukcije, a za njegovu izradu angažovani su vajar i astronom iz Grčke, koristeći mermer donet iz Alpa preko Slovenije.

Spomenik simbolizuje proticanje vremena koje je zajedničko i bogovima i ljudima. Svi imućni građani tog vremena postavljali su sunčane sate u svoje grobnice, a ovaj unikatni predmet može se videti u nekropoli iz prvog veka. Svake godine, 21. marta, senka štapa na horizontalnoj liniji školjke označava prošlu godinu.

Proces Izrade Sunčanog Sata

Za izradu sunčanog sata bilo je ključno izračunati odnos između skale i kazaljke, kao i oblik same kazaljke. Geografska širina na kojoj se postavlja sat imala je značajnu ulogu. Ovi predmeti su se izrađivali uz pomoć matematičara i astronoma, čime je osigurana njihova tačnost.

Rimljani i Sunčani Sat

Rimljani su prvi put naišli na sunčane sate tokom osvajanja Grčke i bili su očarani ovim predmetom. Originalne grčke satove postavljali su na trgovima, ali su shvatili da ne pokazuju tačno vreme zbog razlike u geografskoj širini. Matematičari i astronomi su angažovani da izrade tačne proračune za satove prilagođene rimskim uslovima.

Poruke na Sunčanom Satu

Na sunčanim satovima postojali su natpisi koji su nosili određene poruke. Jedan od njih kaže: “Putniče namerniče, pogledaj koliko je sati i pročitaj moje ime i seti me se zauvek.”

Likovi na Sunčanom Satu

Identitet likova na spomeniku izaziva različite interpretacije. Jedno tumačenje sugeriše da je grčki vajar izradio Atlasa, koji nosi sunčani sat, dok su iza njega prikazani Xerkul i njegov brat Ifiklo. Drugo mišljenje dovodi u vezu likove sa helenskom mitologijom, gde su predstavljeni Atlas, Xerkul i Antaja.

Zaključak

Ova tri junaka simbolizuju trnovit životni put pojedinca, suočavajući se s teškim preprekama, a Sunčani sat ostaje važan deo kulturnog nasleđa koje Muzej Srema s ponosom čuva. Poseta ovom muzeju pruža jedinstvenu priliku da se upoznate sa bogatom istorijom i umetničkim dostignućima iz prošlosti.